Prirodne ljepote i poštanska povijest BiH (3): BOSNA – treći dio

(Treći nastavak priloga o Bosni)

Omanja mjesta na rijeci Bosni ili tik nje su s desne strane:

Čevljanović, stanica industrijske željeznice Semizovac – Čevljanovići, rudnik mangana, mjesto je imalo 1050 stanovnika.

Sutjeska i Bobovac, nekoć sjedište bosanskih kraljeva, sad kukavna sela, gdje se još i danas viđaju razvaline kraljevskih gradova. Nisu imali poštu.

Vareš na Stavnji, gdje se kopa željezo;
grad i želnička.stanica na rudničkoj pruzi Vareš – Podlugovi.Velika željezara i ljevaonica, ugljenara, šumarija, bolnica, oružnička postaja, 3 osnovne škole i mekteb.Važno industrijsko mjesto za zemlju, značajan izvoz u Monarhiju. Imao je 3100 stanovnika. Pošta je otvorena 1.9.1891. kao Militärpost X.

Gračanica, grad na cesti Doboj – Tuzla. Lokalnom željeznicom (6 km) povezan sa željezničkom prugom Doboj – Simin Han. Kotarski ured i sud, ambulanta, zapovjedna oružnička postaja, djevojačka i osnovna škola i mekteb. Razvijeno ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo i trgovina. Ruševine utvrda Sokol i Srebrnik, najljepše utvrde u Bosni. Imao 4230 stanovnika. Pošta je otvorena 10.10.1878. kao Militärpost XIX.

Modrić, grad na cesti Doboj – Bos.Šamac. Oružnička postaja, osnovna škola i mekteb. Razvijena trgovina šljivama. Imao 2460 stanovnika. Pošta je otvorena 10.9.1888. kao Militärpost LX.

S lijeve su strane:

Blažuj, željeznička stanica na pruzi Sarajevo-Metković, bivša stanica za vojne pse, udaljena 12 km od Sarajeva.Mjesto nije imalo poštu. Blizina vrela Bosne, ima 155 stanovnika.

Reljevo, željeznička stanica na pruzi Sarajevo – Bos. Brod (prije toga naziv stanice je bio Dvor), sa 130 stanovnika. Poštarnica je otvorena 1.8.1912.

Kiseljak na rijeci Fojnici,
gradić na glavnoj cesti Sarajevo – Bos. Brod, 13 km od željezničke stanice Visoko. Imao je oružničku postaju, osnovnu školu i mekteb, te 755 stanovnika. Poznati izvori mineralne vode. Pošta je otvorena -.8.1878. kao EP No VII.

Fojnica uz istoimenu rijeku Fojnicu, s velikim franjevačkim manastirom, koji ondje već više godina stoji. Grad leži u šumovitoj kotlini, udaljen 33 km od željeljezničke stanice Visoko. Imao je kotarski ured i sud, oružničku postaju i osnovnu školu, te 1330 stanovnika. Razvijeno ratarstvo, stočarstvo i rudarstvo.
Pošta je otvorena 1.8.1886. kao Militärpost LVII.

Busovača, gradić na glavnoj cesti Sarajevo – Bos. Brod, 4 km od istoimene željeljezničke stanice na pruzi Sarajevo – Bugojno. Imao oružničku postaju i osnovnu školu, te 1000 stanovnika. Pošta je otvorena
-.8.1878. kao EP VI.

Lašva, željeljeznička stanica na pruzi Sarajevo–Bos. Brod s odvajanjem pruge za Bugojno i Jajce. Pošta je otvorena 22.10.1893. kao Militärpost XXVIII (taj broj je preuzela od pošte Janjići).

Janjići, željeljeznička stanica na pruzi Sarajevo – Bos. Brod, sa 280 stanovnika. Pošta je otvorena od 1.11.1882. – 21.10.1893. kao Militärpost XXVIII. Broj je dobila od pošte Han Kumpanija Vitez.

Novi Šeher, mjesto 13 km od Žepča, s osnovnom školom i mektebom. Imao 700 stanovnika. Poštarnica je otvorena 1.12.1912. Matična pošta je bila Žepče.

Tešanj, znatna varoš, gdje je sklop od više cesta sa starinskim utvrdama, te ruševine nekadašnjega grada. Grad udaljen od željeljezničke stanice Tešanjka 9 km, a od Doboja 19 km. Kotarski ured i sud, oružnička postaja, osnovna i djevojačka škola, te mekteb. Imao ambulantu i vodovod, razvijenu drvnu industriju, trgovinu, obrt i stočarstvo. Imao 3080 stanovnika. Pošta otvorena 10.1.1881. kao Militärpost XXXVIII.

Usora, mjesto 2.5 km južno od Doboja, s kojim zajedno čini gradsku općinu. Željeznička stanica na pruzi Sarajevo – Bos. Brod, odvajanje šumske pruge Usora – Teslić – Pribinić.Tu je bila uprava spomenute šumske pruge i velika tvornica šećera. Pošta je otvorena 25.11.1891. kao Militärpost LXI.

Odžak, gradić udaljen 17 km od željeljezničke stanice Slavonski Šamac. Imao oružničku postaju, ambulantu, osnovnu školu, mekteb i medresu.Proizvodnja šećerne repe, izvoz šljiva i šljivovice. Imao telefon i 2500 stanovnika. Pošta je otvorena 1.10.1906.

Iz svega toga se vidi, da su se i s lijeve strane i s desne strane prostrle uske i široke doline, koje tamošnjem žiteljstvu svojom plodovitošću veliku korist daju. Dakako da imade tu i klisurastih, nepristupnih krajeva i gustih šuma, koje presjecaju livade i pašnjaci, gdje se orlovi i sove roče i druga divljač kao : medvjedi, vukovi, veprovi, lisice, zecovi, srne i jeleni.

Ali uza sve to ipak je to blagoslovljen kraj, pun obilja i krasnih prirodnih slika.

Dolinom rijeke Bosne juri i željeznica, koja spaja srce Bosne sa susjednom Hrvatskom, a s njome i glavnim gradom Austrije i Ugarske. Duljina toga željeznoga puta od Sarajeva do Broda, a sve uz rijeku Bosnu jest 269 km. Iza Doboja spram Dervente skreće željeznički put od Bosne rijeke, dok ne stigne k rijeci Savi i k Brodu.

Pruga Sarajevo – Brod razdvaja još na više strana: tako od Semizovca u Čevljanović, od Podlugova u Vareš, od Lašve u Travnik, Donji Vakuf, Jajce i Bugojno, pa od Doboja u Donju Tuzlu.

Rijeka Bosna obiluje i ribama i racima, a tjera i mlinove. Od riba u gornjem joj toku na glasu su osobito pastrve i glavatice, a ima i somova, štuka, šarana i riba bjelica. Preko rijeke Bosne ima dosta lijepih željeznih mostova, koji su tek od 1878. godine ovamo sagradjeni. Ponovit ćemo na kraju još jedamput, Rijeka Bosna je zapravo naravni put u srce Bosne zemlje, u bijelo i prostrano šeher-Sarajevo.

Stare razglednice i poštansko povijesni materijal korišten je iz moje kolekcije, dok su slike nekih razglednice uzete iz knjige “Svijetlost Evrope u Bosni i Hercegovini“.

Piše: Berislav Sekelj
Stare razglednice i poštansko povijesni materijal korišten je iz moje kolekcije, dok su slike nekih razglednice uzete iz knjige “Svijetlost Evrope u Bosni i Hercegovini“ ( B. S.)