Prirodne ljepote i poštanska povijest BiH (3): BOSNA – drugi dio

(Drugi nastavak priloga o Bosni)

Zenica, kraj koje utječe Lašva u Bosnu.
Grad leži u dolini, želj.stanica na pruzi Sarajevo – Bos.Brod, udaljen od Visokog 48 km. Imao kotarski ured i sud, državni zatvor, oružničku postaju, bolnicu, vodovod, kanalizaciju i elek.rasvjetu, osnovnu i djevojačku školu, te mekteb. Poznata ljevaonica željeza i proizvodnja željeza, rudnik ugljena i industrijski pogon državnog zatvora. Jedan od najvažnijih industrijskih gradova u državi. Poljoprivreda, stočarstvo, trgovina krznom i kućna radinost. Imao 7200 stanovnika. Pošta je otvorena kao EP No V.

Blizu Zenice stoji uz klanac, nad rijekom Bosnom i mjesto Vranduk sa starom gradinom.

Vranduk, željeznička stanica na pruzi Sarajevo – Bosanski Brod sa 610 stanovnika. Mjesto nije imalo poštu.

Žepče, varošica u pitomom i veoma plodnom žepačkom polju. Leži u dolini, želj.stanica na pruzi Sarajevo – Bosanski Brod, 45 km od Zenice. Kotarski ured i sud, oružnička postaja, osnovna i djevojačka škola. Razvijeno ratarstvo, stočarstvo i trgovina. Tvornica magnezija i parna pilana. Grad je imao 2000 stanovnika. Pošta je otvorena -. 8. 1878. kao EP No IV.

Zavidovići, gradić leži na ušću Krivaje u Bosnu, udaljen od Žepča 7 km. Željeznička stanica na pruzi Sarajevo – Bosanski Brod. Oružnička postaja, osnovna škola, obrtna škola i ambulanta. Drvna industrija, tvrtka Eissler&Ortlieb sa svojom šumskom željeznicom (145 km) od Zavidovića, preko Ribnice i Dubošćice do Studene Gore (Kusače u kotaru Rogatica), te tvrtka Gregersen Waldindustrie sa šumskom željeznicom preko Kamenice do šumskih predjela Lemešek i Dubošćica. Ima 4000 stanovnika. Pošta je otvorena 10. 9. 1900.

Maglaj, trgovište sa starom gradinom još iz davnih vremena. Grad i željeznička stanica na pruzi Sarajevo – Bosanski Brod, udaljen od Tuzle 84 km. Kotarski ured i sud, zapovjedna oružnička postaja, ambulanta, osnovna škola i mekteb. Razvijeno ratarstvo, voćarstvo, stočarstvo i trgovina. Grad je imao 2180 stanovnika. Pošta je otvorena -. 8. 1878. kao EP No III.

Doboj, gdje utječu Usora i Spreča u Bosnu, sa starom gradinom.
Grad udaljen od Sarajeva 155 km, na raskrsnici glavnih cesta Sarajevo – Bosanski Brod i Banja Luka – Doboj – Tuzla. Željeznička stanica na pruzi Sarajevo – Bosanski Brod, odvajanje pruge Doboj – Dol. Tuzla – Simin Han (poznata nalazišta ugljena i soli). Vojna komanda, oružnička postaja, muška i djevojačka osnovna škola i medresa. Imao vodovod i električnu rasvjetu, te razvijenu trgovinu žitom i šljivama. Grad je 11. 8. 1907. stradao u velikom požaru, pa je 1908. ponovo izgrađen i moderniziran. Imao 3650 stanovnika. Pošta je otvorena 13. 8. 1878. kao FPE No 4 i No 20.

Bosanski Šamac leži na ušću Bosne u Savu, u plodnoj Posavini, 23 km od Gradačca. Kotarska ispostava, oružnička postaja, carina, ambulanta, osnovna škola i mekteb. Veliko skladište sarajevske pivovare i Dunavske parobrodske agencije. Razvijena trgovina poljoprivrednim proizvodima i stokom. Imao telefonsku mrežu i 2070 stanovnika. Pošta je otvorena 12. 3. 1883. kao Militärpost LIII.

Piše: Berislav Sekelj
Stare razglednice i poštansko povijesni materijal korišten je iz moje kolekcije, dok su slike nekih razglednice uzete iz knjige “Svijetlost Evrope u Bosni i Hercegovini“ ( B. S.)

Napomena:

Najdužu bosansku rijeku Bosnu je teško pratiti u jednom nastavku od izvora do ušća. Zbog toga smo prilog o Bosni podijelili u tri nastavka. Danas smo, uz putopise Rudolfa baruna Maldinija Wildenhainskog i zahvaljujući filatelistu i zaljubljeniku u poštansku povijest BiH Berislavu Sekelju upoznali mali dio prirodnih ljepota i poštanske povijest Bosne i Hercegovine putujući uz rijeku Bosnu od izvora do Ilidže do Zenice.

U trećem nastavku donosimo pregled omanjih mjesta na rijeci Bosni ili tik do nje

Piše: Berislav Sekelj

– – –

Berislav Sekelj, filatelist iz Zagreba, kolekcionar i zaljubljenik u filateliju različitih poštanskih dokumenata, žigova, poštanskih marki, razglednica i dopisnica…povest će nas u 17 nastavaka kroz prelijepe predjele i poštansku povijest stare Bosne.
Kroz ovo zanimljivo putovanje Sekelj koristi putopise velikog ljubitelja prirode i putopisca Rudolfa baruna Maldini Wildenhainskog iz davne 1912. godine i fotografije originalnih i rijetkih poštanskih dokumenata, žigova i poštanskih fraktura i starih razglednica iz privatne kolekcije.
Berislav Sekelj je autor knjige „Poštanska povijest BiH 1878-1918“( 2005.) i brojnih vrijednih filatelističkih izložbi kao i izložbi starih razglednica koje se posljednjih godina sve više službeno i ravnopravno pojavljuju na renomiranim filatelističkim izložbama u prvom redu kao slikovno-dokumentarna vrijednost iz prošlih vremena.
2003. – 2010. sudjelovao je sa svojim izlošcima na regionalnim i svjetskim izložbama i osvojio brojne nagrade i “veliko srebro” za knjigu na svjetskoj izložbi u Washingtonu u kategoriji filatelističke literature.