Kolumne Novosti

Prirodne ljepote i poštanska povijest BiH (3): BOSNA – drugi dio

Zenica, kraj koje utječe Lašva u Bosnu.
Grad leži u dolini, želj.stanica na pruzi Sarajevo – Bos.Brod, udaljen od Visokog 48 km. Imao kotarski ured i sud, državni zatvor, oružničku postaju, bolnicu, vodovod, kanalizaciju i elek.rasvjetu, osnovnu i djevojačku školu, te mekteb. Poznata ljevaonica željeza i proizvodnja željeza, rudnik ugljena i industrijski pogon državnog zatvora. Jedan od najvažnijih industrijskih gradova u državi. Poljoprivreda, stočarstvo, trgovina krznom i kućna radinost. Imao 7200 stanovnika. Pošta je otvorena kao EP No V.

Pozdrav iz Zenice, razglednica iz 1903. godine
Zenica, kaznionica 1905. godine
Zanica, Carina ulica – Kaiserstrasse 1910. godine
Zenica, Kočevo ulica – Kočevo Strasse 1910. godine
Zenica, željezara 1910. godine
Zenica, bolnica ugljane – Kohlenwerk Spital 1910. godine
Ručno poništenje Zenica 1891. i 1898. godine
Žigovi Zenice – plavi žig ZENICA vrlo je rijedak

Blizu Zenice stoji uz klanac, nad rijekom Bosnom i mjesto Vranduk sa starom gradinom.

Vranduk, željeznička stanica na pruzi Sarajevo – Bosanski Brod sa 610 stanovnika. Mjesto nije imalo poštu.

Žepče, varošica u pitomom i veoma plodnom žepačkom polju. Leži u dolini, želj.stanica na pruzi Sarajevo – Bosanski Brod, 45 km od Zenice. Kotarski ured i sud, oružnička postaja, osnovna i djevojačka škola. Razvijeno ratarstvo, stočarstvo i trgovina. Tvornica magnezija i parna pilana. Grad je imao 2000 stanovnika. Pošta je otvorena -. 8. 1878. kao EP No IV.

Žepče 1902. godine
Žepče 1910. godine
Razni tipovi žigova Žepče
Ručna poništenja Žepče 1898. i 1899. godine

Zavidovići, gradić leži na ušću Krivaje u Bosnu, udaljen od Žepča 7 km. Željeznička stanica na pruzi Sarajevo – Bosanski Brod. Oružnička postaja, osnovna škola, obrtna škola i ambulanta. Drvna industrija, tvrtka Eissler&Ortlieb sa svojom šumskom željeznicom (145 km) od Zavidovića, preko Ribnice i Dubošćice do Studene Gore (Kusače u kotaru Rogatica), te tvrtka Gregersen Waldindustrie sa šumskom željeznicom preko Kamenice do šumskih predjela Lemešek i Dubošćica. Ima 4000 stanovnika. Pošta je otvorena 10. 9. 1900.

Maglaj, trgovište sa starom gradinom još iz davnih vremena. Grad i željeznička stanica na pruzi Sarajevo – Bosanski Brod, udaljen od Tuzle 84 km. Kotarski ured i sud, zapovjedna oružnička postaja, ambulanta, osnovna škola i mekteb. Razvijeno ratarstvo, voćarstvo, stočarstvo i trgovina. Grad je imao 2180 stanovnika. Pošta je otvorena -. 8. 1878. kao EP No III.

Pozdrav iz Maglaja, 1899. g.
Razni tipovi žigova Maglaj 1880. – 1895. godine
Žig željezničke stanice Maglaj na biljegu 1886. godina
Maglaj 1909. godine
Maglaj, novi željeznički most preko Bosne 1910. godine

Doboj, gdje utječu Usora i Spreča u Bosnu, sa starom gradinom.
Grad udaljen od Sarajeva 155 km, na raskrsnici glavnih cesta Sarajevo – Bosanski Brod i Banja Luka – Doboj – Tuzla. Željeznička stanica na pruzi Sarajevo – Bosanski Brod, odvajanje pruge Doboj – Dol. Tuzla – Simin Han (poznata nalazišta ugljena i soli). Vojna komanda, oružnička postaja, muška i djevojačka osnovna škola i medresa. Imao vodovod i električnu rasvjetu, te razvijenu trgovinu žitom i šljivama. Grad je 11. 8. 1907. stradao u velikom požaru, pa je 1908. ponovo izgrađen i moderniziran. Imao 3650 stanovnika. Pošta je otvorena 13. 8. 1878. kao FPE No 4 i No 20.

Doboj 1910. godine
Pošta u Doboju 1910. godine
Razni žigovi Doboj
Razni tipovi žigova pošte Doboj
Ručno poništenje Doboj 1886. godine

Bosanski Šamac leži na ušću Bosne u Savu, u plodnoj Posavini, 23 km od Gradačca. Kotarska ispostava, oružnička postaja, carina, ambulanta, osnovna škola i mekteb. Veliko skladište sarajevske pivovare i Dunavske parobrodske agencije. Razvijena trgovina poljoprivrednim proizvodima i stokom. Imao telefonsku mrežu i 2070 stanovnika. Pošta je otvorena 12. 3. 1883. kao Militärpost LIII.

Piše: Berislav Sekelj
Stare razglednice i poštansko povijesni materijal korišten je iz moje kolekcije, dok su slike nekih razglednice uzete iz knjige “Svijetlost Evrope u Bosni i Hercegovini“ ( B. S.)

Napomena:

Najdužu bosansku rijeku Bosnu je teško pratiti u jednom nastavku od izvora do ušća. Zbog toga smo prilog o Bosni podijelili u tri nastavka. Danas smo, uz putopise Rudolfa baruna Maldinija Wildenhainskog i zahvaljujući filatelistu i zaljubljeniku u poštansku povijest BiH Berislavu Sekelju upoznali mali dio prirodnih ljepota i poštanske povijest Bosne i Hercegovine putujući uz rijeku Bosnu od izvora do Ilidže do Zenice.

U trećem nastavku donosimo pregled omanjih mjesta na rijeci Bosni ili tik do nje